Poremećaji srčanog ritma

Autorica vodiča:

dr. sc. Łucja Zielińska-Tomczak

Zavod za medicinsku edukaciju Medicinsko sveučilište Karola Marcinkowskog u Poznanju

2025-12-11

Što su poremećaji srčanog ritma?

Poremećaji srčanog ritma stanje su u kojem srce ne kuca pravilnim, fiziološkim ritmom. Srce može kucati:

prebrzo,
presporo,
nepravilno.

U medicinskom jeziku nazivaju se aritmijama (engl. arrhythmias / heart rhythm disorders). Čest oblik aritmije, detaljno opisan u smjernicama Europskog kardiološkog društva (engl. European Society of Cardiology, ESC), jest fibrilacija atrija, odnosno brze i kaotične kontrakcije srčanih pretklijetki (1).

U klasifikaciji MKB-10 (2) (Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema) ovim su poremećajima dodijeljene oznake — npr. I49.x (poremećaji srčanog ritma, MKB-10 kod), a kada ih nije moguće točno klasificirati, koristi se zapis „nespecificirani poremećaji srčanog ritma MKB-10”.

Koji su simptomi poremećaja srčanog ritma?

Simptomi poremećaja srčanog ritma mogu biti različiti — ponekad izraženi, a ponekad jedva primjetni.
Među najčešće opisanima su:

osjećaj lupanja srca,
nepravilan ritam, osjećaj „preskakanja” otkucaja,
prebrz (tahikardija) ili prespor (bradikardija) puls,
slabost, vrtoglavica, osjećaj nesvjestice,
zaduha ili osjećaj nedostatka zraka,
umor — i tijekom napora i u mirovanju,
bol u prsima ili osjećaj „pulsiranja u grlu”,
ili potpuni izostanak simptoma (1,3).

Ako kod sebe primjećujete takve simptome, vrijedi o njima raspraviti s liječnikom. Poremećaji srčanog ritma mogu se učinkovito liječiti i kontrolirati, a njihovo rano prepoznavanje ima ključno značenje. Bez liječenja, osobito fibrilacija atrija, mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što su moždani udar, zatajenje srca ili opasni hemodinamski poremećaji (odnosno situacije u kojima organizam ne dobiva odgovarajuću količinu krvi i kisika) (1).

Brza medicinska konzultacija pomaže potvrditi proizlaze li simptomi iz aritmije, a zatim uvesti odgovarajuće liječenje i prevenciju.

Koje su vrste poremećaja srčanog ritma?

Vrste poremećaja srčanog ritma najčešće se mogu podijeliti, među ostalim, prema tome je li ritam prebrz, prespor ili nepravilan. Najvažnije su:

Tahiaritmije — srce kuca prebrzo. Primjeri: supraventrikularne tahikardije, uključujući fibrilaciju atrija.
Bradiaritmije — srce kuca presporo.
Aritmije — opći pojam koji označava „nepravilan ritam” (1).

Kako se prepoznaju poremećaji srčanog ritma?

Dijagnostika poremećaja srčanog ritma obuhvaća nekoliko etapa koje omogućuju točnu procjenu rada srca i utvrđivanje uzroka tegoba. Prvi je korak detaljna anamneza i fizikalni pregled, tijekom kojih liječnik pita o obilježjima simptoma, trenutku njihova pojavljivanja, okidačima te pridruženim bolestima, poput arterijske hipertenzije ili koronarne bolesti srca.

Ključni element dijagnostike je elektrokardiografija (EKG), koja omogućuje procjenu brzine i pravilnosti srčanog ritma te otkrivanje karakterističnih promjena, npr. fibrilacije atrija, drugih supraventrikularnih tahikardija (fibrilacija atrija također pripada toj skupini) ili atrioventrikularnih blokova. Najvažnija informacija za pacijenta: EKG snimljen u trenutku kada se osjećaju tegobe apsolutno je ključan. Ako je epizoda simptomatska — vrijedi učiniti sve kako bi se EKG zapis napravio upravo tada kada se simptomi javljaju, neovisno o tome hoće li to biti u ordinaciji liječnika obiteljske medicine ili izvan radnog vremena, na bilo kojem mjestu gdje je EKG dostupan.

U situacijama kada jedan EKG nije dovoljan za bilježenje aritmije, dijagnostika se nadopunjuje dugotrajnim praćenjem, kao što je 24-satni ili dulji holter EKG-a. To omogućuje registriranje nepravilnih ili paroksizmalnih epizoda poremećaja srčanog ritma. Dodatno se provodi ehokardiografija (ultrazvuk srca), koja omogućuje procjenu građe srca i njegove funkcije, što pomaže u cjelovitoj procjeni uzroka aritmije i odabiru odgovarajućeg liječenja (1).

Koji su uzroci poremećaja srčanog ritma?

Uzroci poremećaja srčanog ritma mogu imati sljedeću podlogu:

bolesti kardiovaskularnog sustava: koronarna bolest srca, arterijska hipertenzija, bolesti srčanih zalistaka, kardiomiopatije, zatajenje srca;
sistemske bolesti: bolesti štitnjače (hipertireoza ili hipotireoza), šećerna bolest, elektrolitski poremećaji (npr. poremećaji kalija, magnezija), kronična bolest pluća;
okidači ili čimbenici pogoršanja: snažan stres, pušenje duhana, prekomjerno konzumiranje alkohola, velika količina kofeina, primjena određenih lijekova ili tvari;
strukturne promjene u srcu: ožiljci nakon infarkta, upalni procesi, preboljele infekcije (1).

b) Farmakološko liječenje

Kada sama promjena životnog stila nije dovoljna, liječnik može uvesti lijekove za snižavanje krvnog tlaka. Među njih se ubrajaju lijekovi iz skupina kao što su: inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE-I), sartani (ARB), beta-blokatori, blokatori kalcijevih kanala te diuretici. Odabir odgovarajućeg liječenja ovisi o individualnim simptomima i općem zdravstvenom stanju pacijenta, stoga liječnik terapiju uvijek prilagođava potrebama pojedinca.

Pacijenti mogu računati i na podršku farmaceuta. Oni pomažu u pravilnoj primjeni terapije — podsjećaju na redovito uzimanje lijekova, objašnjavaju kako ih primjenjivati te pružaju podršku u praćenju učinaka liječenja (4).

Zahtijeva li svaki poremećaj srčanog ritma liječenje?

Ne zahtijevaju svi poremećaji uvođenje liječenja, no vrlo je važno da liječnik procijeni te poremećaje (1).

Ako su epizode sporadične, kratke, pacijent ne osjeća simptome i nema dodatnih čimbenika rizika — liječnik može odlučiti o praćenju i promjeni životnog stila. Međutim, ako se javljaju simptomi (lupanje srca, nesvjestice, zaduha) ili postoji rizik od komplikacija (npr. u bolesnika s fibrilacijom atrija raste rizik od moždanog udara) — tada je liječenje indicirano.

Liječenje se uvodi na temelju smjernica Europskog kardiološkog društva. Može obuhvaćati:

kontrolu pulsa i ritma,
tromboembolijsku profilaksu (u slučaju fibrilacije atrija),
liječenje osnovnih bolesti,
ponekad invazivni zahvat (npr. ablaciju) (1,3).

Terapija se temelji na ESC smjernicama i može uključivati:

lijekove koji kontroliraju ritam ili puls,
antikoagulantno liječenje (ako je indicirano),
liječenje pridruženih bolesti,
intervencijske zahvate, kao što su ablacija ili ugradnja elektrostimulatora srca,
promjenu životnog stila,
redovite kontrole (1).

U slučaju nedoumica o lijekovima možete se obratiti i liječniku i farmaceutu.

Promjena životnog stila

Svakodnevne navike

Održavanje pravilne tjelesne mase

Redovita tjelesna aktivnost (≥150 min/tjedno)

Ograničenje konzumacije alkohola

Prestanak pušenja

Ograničenje unosa kofeina i energetskih pića

Zdravlje srca i krvožilnog sustava

Održavanje pravilne tjelesne mase

Redovita tjelesna aktivnost (≥150 min/tjedno)

Ograničenje konzumacije alkohola

Dobrobit i regeneracija

Smanjenje stresa, tehnike opuštanja

Briga o redovitom, kvalitetnom snu

Liječenje i suradnja s liječnikom

Redovito uzimanje lijekova

Pridržavanje preporuka i kontrolni pregledi

Praćenje simptoma i mogućih nuspojava

Promjena životnog stila jedan je od važnijih elemenata kontrole poremećaja srčanog ritma, uključujući fibrilaciju atrija. ESC smjernice naglašavaju da aktivna uloga pacijenta može znatno smanjiti broj napada aritmije te poboljšati učinkovitost farmakološkog i nefarmakološkog liječenja (1).

Ono što svakodnevno radite ima stvaran utjecaj na rad vašeg srca.

Održavanje pravilne tjelesne mase

Prekomjerna tjelesna masa povećava rizik od poremećaja srčanog ritma.
Smanjenje tjelesne mase kod osoba s prekomjernom težinom ili pretilošću može smanjiti broj epizoda aritmije i poboljšati kontrolu ritma.
Najbolji učinak daje postupno i trajno smanjenje tjelesne mase, uz zdravu prehranu i tjelesnu aktivnost.

ESC smjernice naglašavaju da redovito praćenje tjelesne mase te održavanje indeksa tjelesne mase (engl. Body Mass Index, BMI) u rasponu zdravih vrijednosti ima važno značenje za dugoročnu učinkovitost liječenja poremećaja srčanog ritma (1,4,5).

Redovita tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost preporučuje se većini pacijenata s poremećajima srčanog ritma — naravno, pod uvjetom da su njezin intenzitet i vrsta prilagođeni zdravstvenom stanju pojedine osobe.

Najkorisniji je redovit, umjeren tjelesni napor, poput brzog hoda, vožnje bicikla ili plivanja.
Kretanje može smanjiti učestalost epizoda fibrilacije atrija (engl. atrial fibrillation, AF) te podržati opću kondiciju i funkcionalnu sposobnost kardiovaskularnog sustava.
Treba izbjegavati nagla, vrlo intenzivna opterećenja i natjecateljski sport, osim ako su prethodno dogovoreni s nadležnim liječnikom.

ESC smjernice ističu da tjelesnu aktivnost treba smatrati stalnim dijelom nefarmakološke terapije (1,6).

Ograničenje konzumacije alkohola

Alkohol ima jasno izražen utjecaj na izazivanje poremećaja srčanog ritma.
Čak i umjerene količine kod nekih osoba mogu izazvati napad fibrilacije atrija.
Potpuni prestanak ili značajno smanjenje konzumacije alkohola može smanjiti učestalost epizoda aritmije.

ESC jasno naglašava da je alkohol jedan od najvažnijih promjenjivih čimbenika — odnosno čimbenika na koje pacijent ima stvaran utjecaj (1,5,6).

Prestanak pušenja

Pušenje duhana negativno utječe na krvne žile i znatno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Prestanak pušenja poboljšava opću kondiciju te smanjuje vjerojatnost pogoršanja poremećaja srčanog ritma.

ESC smjernice nedvosmisleno naglašavaju da svaka osoba — neovisno o tome ima li aritmiju ili ne — treba u potpunosti prestati pušiti.

Ograničenje kofeina i energetskih pića

ESC smjernice naglašavaju da:

umjerene količine kave obično su sigurne,
dok energetska pića, jaka kava i velike doze kofeina mogu povećati rizik od lupanja srca i aritmija.

Pacijent treba promatrati izaziva li kofein kod njega simptome — ako izaziva, treba ga ograničiti.

Kontrola arterijskog tlaka

Hipertenzija je jedan od glavnih čimbenika koji pogoduju razvoju fibrilacije atrija.

Važno je zapamtiti:

Redovita mjerenja tlaka kod kuće dio su samoskrbi.
Pravilno liječenje hipertenzije smanjuje opterećenje srca i poboljšava stabilnost ritma.

ESC preporučuje da pacijenti aktivno prate svoje vrijednosti arterijskog tlaka (1,5).

Liječenje apneje u snu

Apneja u snu čest je, ali podcijenjen uzrok poremećaja srčanog ritma.

Simptomi koji zahtijevaju pozornost:

glasno hrkanje,
prekidi disanja tijekom spavanja (koje je primijetio partner),
pretjerana dnevna pospanost.

Izbjegavanje stresa i briga o snu

Kronični stres i neispavanost povećavaju sklonost aritmijama.

Pomažu:

tehnike opuštanja,
duboko disanje,
kratke pauze tijekom dana,
redovita tjelesna aktivnost,
održavanje pravilne higijene spavanja.

Stalan, neprekinut san od 7 do 8 sati podupire živčani i kardiovaskularni sustav te poboljšava stabilnost ritma.

Sustavna kontrola pridruženih bolesti

šećerna bolest,
bolesti štitnjače,
kronične bolesti srca i pluća.

Njihova stabilizacija poboljšava kontrolu poremećaja srčanog ritma (1,5).

Redovito uzimanje lijekova i pridržavanje preporuka

ESC smjernice naglašavaju:

nužnost redovitog uzimanja lijekova,
nedopustivost samostalnog prekidanja uzimanja lijekova, osobito antikoagulansa,
potrebu za redovitim kontrolnim pregledima.

Poremećaji srčanog ritma kod refluksa – može li ih refluks izazvati?

Simptomi refluksa često se zamjenjuju s aritmijom jer bol ili pečenje u prsima mogu nalikovati srčanim tegobama. Refluks također može utjecati na srčani ritam nadraživanjem živca vagusa (1,3).

Neki lijekovi koji se koriste za refluks mogu ulaziti u interakcije s lijekovima za aritmiju, stoga je potrebna koordinirana skrb: gastroenterologa, kardiologa i farmaceuta.

Farmaceut pomaže procijeniti sigurnost lijekova i rizik od interakcija.

Kada se treba neodgodivo javiti liječniku ili u hitnu službu?

Nesvjestica ili jaka vrtoglavica — mogu upućivati na nedostatan dotok krvi u mozak.
Bol u prsima ili sumnja na infarkt — svaka jaka, stežuća bol zahtijeva hitnu procjenu.
Vrlo brz ili vrlo spor puls koji se održava unatoč mirovanju — može upućivati na opasnu aritmiju.
Iznenadna zaduha, cijanoza, oticanje nogu — mogu upućivati na zatajenje srca ili plućnu emboliju.

Pojava takvih simptoma znači da je potrebna hitna dijagnostika (1,3).

Sažetak

Poremećaji srčanog ritma (engl. heart rhythm disorders / arrhythmias) (1) skupina su bolesti u kojima srce kuca prebrzo, presporo ili nepravilno.

U liječenju ključnu ulogu imaju:

redovito uzimanje lijekova,
promjena životnog stila,
praćenje simptoma,
aktivno sudjelovanje pacijenta.

Zapamtite — ono što svakodnevno radite ima stvaran utjecaj na rad vašeg srca i učinkovitost terapije.

Reference

ICD-10 Version:2019 [Internet]. [citirano 25. studenoga 2025.]. Dostupno na: https://icd.who.int/browse10/2019/en
McCarthy CP, Bruno RM, Brouwers S, Canavan MD, Ceconi C, Christodorescu RM, et al. 2024 ESC Guidelines for the management of elevated blood pressure and hypertension. Eur Heart J [Internet]. 7. listopada 2024. [citirano 25. studenoga 2025.];45(38):3912–4018. Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/39210715/
McCarthy CP, Touyz RM, McEvoy JW. The ‘ten commandments’ for the 2024 European Society of Cardiology guidelines on elevated blood pressure and hypertension. Eur Heart J [Internet]. 21. studenoga 2024. [citirano 25. studenoga 2025.];45(44):4682–3. Dostupno na: https://dx.doi.org/10.1093/eurheartj/ehae646
Prejbisz A, Dobrowolski P, Doroszko A, Olszanecka A, Tycińska A, Tykarski A, et al. Guidelines for the management of hypertension in Poland 2024 - the position of the Polish Society of Hypertension/Polish Cardiac Society Experts. Arterial Hypertension (Poland). 2024;28(1):91–146.
Poljsko farmaceutsko društvo i Tim za standardizaciju farmaceutske skrbi. Smjernice za farmaceute o postupanju tijekom mjerenja arterijskog tlaka. Varšava; 2023.
Sacks FM, Svetkey LP, Vollmer WM, Appel LJ, Bray GA, Harsha D, et al. Effects on blood pressure of reduced dietary sodium and the Dietary Approaches to Stop Hypertension (DASH) diet. DASH-Sodium Collaborative Research Group. N Engl J Med [Internet]. 4. siječnja 2001. [citirano 25. studenoga 2025.];344(1):3–10. Dostupno na: https://www.nejm.org/doi/pdf/10.1056/NEJM200101043440101

Proširi ▼

Povezani članci

Bronhiolitis

2026-01-15

Akutni bronhiolitis je tipična dječja bolest koja može biti posebno opasna za nedonoščad. Najčešće ga uzrokuje infekcija RSV-om. Liječenje ima za cilj ublažavanje simptoma i obično se odvija u kućnim uvjetima. U posebnim okolnostima djetetu je potrebna hospitalizacija.

Pročitaj više »

Akutni bronhitis

2026-01-15

Akutni bronhitis rijetko je opasan po život, ali je zasigurno vrlo neugodan i uzrokuje značajno pogoršanje općeg stanja.

Pročitaj više »