Briga za dišni sustav – profesionalni inhalatori, inhalacijske komore, mjerači vršnog protoka i pulsni oksimetri
Više od 6 milijuna Poljaka boluje od bolesti dišnog sustava, što ih čini jednim od najčešćih zdravstvenih problema u našoj zemlji. Prema podacima NFZ-a, kod 2 milijuna osoba dijagnosticirana je astma, iako stručnjaci procjenjuju da bi broj oboljelih mogao biti i dvostruko veći. Također, više od 2 milijuna Poljaka boluje od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) [1][2][3]. Dinamičan porast broja dijagnosticiranih bolesti dišnog sustava nije posljedica samo suvremenog načina života, već i promjena u okolišu, poput sve većeg onečišćenja zraka.
Liječenje astme, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB-a), alergija, cistične fibroze te stanja hipoksije zahtijeva primjenu suvremenih medicinskih uređaja za respiratornu terapiju. Takva oprema omogućuje učinkovitu isporuku lijekova izravno u dišni sustav, pomaže u smanjenju simptoma i značajno poboljšava kvalitetu života pacijenata.
Suvremeni uređaji, poput inhalatora, inhalacijskih komora, mjerača vršnog protoka ili pulsnih oksimetara prilagođeni su vrsti bolesti i potrebama korisnika.
PODRŽAVAMO PULMOLOŠKU SKRB
NOVAMA® je poljski medicinski brend koji već više od 30 godina podržava stručnjake i pacijente u brizi za zdravlje dišnog sustava. U ponudi se nalaze tri specijalizirane linije proizvoda: NOVAMA, NOVAMA EXPERT i NOVAMA PROFESSIONAL.
Brend NOVAMA® nudi sveobuhvatna rješenja za liječenje i praćenje zdravstvenog stanja, kako u kućnim uvjetima, tako i u medicinskim ustanovama. Medicinska oprema NOVAMA dostupna je u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama medicinske opreme, pružajući – uz visoku kvalitetu uređaja – stručno savjetovanje, produženo jamstvo i praktičan servis po principu „od vrata do vrata”.
MJERAČI VRŠNOG PROTOKA
Mjerač vršnog protoka, poznat i kao peak flow meter, jednostavan je uređaj za mjerenje vršnog izdisajnog protoka (PEF – peak expiratory flow). U praksi to znači da mjerač vršnog protoka procjenjuje kojom se snagom zrak može izdahnuti iz pluća, što omogućuje procjenu prohodnosti dišnih puteva.
Redovita mjerenja PEF-a posebno su važna kod osoba koje boluju od bronhalne astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) jer omogućuju otkrivanje suženja bronha prije nego što se pojave izraženiji simptomi. Na taj način pacijent može pravovremeno reagirati na nadolazeće pogoršanje bolesti [4][5].
Mjerač vršnog protoka primjenjuje se i kod odraslih i kod djece, a stručnjaci ga smatraju jednim od osnovnih alata za samokontrolu astme [6][7]. Svakodnevno praćenje PEF-a u kućnim uvjetima omogućuje jednostavnu, objektivnu i ponovljivu kontrolu tijeka bolesti, kao i praćenje reakcije organizma na čimbenike koji izazivaju bronhospazam – poput alergena ili infekcija [4][5].
Sadržaj
Za koga je mjerač vršnog protoka?
Zašto je važno koristiti mjerač vršnog protoka?
Kako radi mjerač vršnog protoka?
Za koga je mjerač vršnog protoka?
Mjerač vršnog protoka dijagnostički je uređaj namijenjen pacijentima s bolestima dišnog sustava, prvenstveno s bronhalnom astmom. Može se koristiti i kod djece i kod odraslih, a njegova glavna zadaća je omogućiti samostalnu kontrolu zdravstvenog stanja putem mjerenja vršnog izdisajnog protoka (PEF).
Kod kojih se bolesti koristi mjerač vršnog protoka?
Mjerač vršnog protoka omogućuje kontrolu prohodnosti dišnih putova kod astmatičara i kronično bolesnih pacijenata. Prema medicinskoj literaturi, osobito u uvjetima kada spirometrija nije dostupna, mjerenje vršnog ekspiracijskog protoka (PEF) može se koristiti kao jednostavan, početni pokazatelj ograničenja protoka zraka u dišnim putovima, karakterističnog za opstruktivne bolesti poput astme ili KOPB-a [6][8].
Sve više istraživanja potvrđuje ulogu PEF-a u otkrivanju i praćenju KOPB-a. Primjerice, u opservacijskim studijama PEF je korišten zajedno s upitnicima za identifikaciju umjerenog i uznapredovalog KOPB-a u populaciji starijih osoba [9]. Nadalje, analiza dnevne varijabilnosti vrijednosti PEF-a kod pacijenata s KOPB-om pokazala je da testiranja pomoću mjerača vršnog protoka mogu pomoći u identificiranju pacijenata s povećanim rizikom od napredovanja bolesti [10].
Koji mjerač vršnog protoka za djecu?
Pri odabiru mjerača za dijete važno je obratiti pozornost na to odgovara li njegov mjerni raspon tipičnim vrijednostima vršnog ekspiracijskog protoka (PEF) u toj dobnoj skupini. Kod djece u dobi od približno 5 do 18 godina tipične vrijednosti PEF-a snažno su povezane s visinom, dobi i spolom [11].
Mjerač vršnog protoka namijenjen djeci trebao bi omogućiti pouzdano mjerenje unutar tih granica, a dječji modeli često imaju uži mjerni raspon (npr. 60 – 400 l/min). Dobar izbor su modeli s jasnom i čitljivom skalom koji omogućuju precizno očitavanje vrijednosti. To je osobito važno kada se uređaj koristi za samostalno mjerenje kod kuće. Također je preporučljivo obratiti pozornost na uređaje namijenjene djeci, npr. one s manjim usnikom ili dodatnim vizualnim indikatorima, što olakšava mjerenje i može biti ugodnije za mlađe korisnike.
Koji mjerač vršnog protoka za odrasle?
Pri odabiru mjerača vršnog protoka za odrasle važno je da uređaj može pouzdano mjeriti tipične vrijednosti vršnog ekspiracijskog protoka (PEF) za odrasle, koje se najčešće kreću u rasponu 400 – 700 l/min, iako vrijednosti ispod toga i dalje mogu biti normalne kod starijih žena [12]. U kliničkim studijama i referentnim tablicama vrijednost PEF-a snažno ovisi o visini, dobi i spolu. Primjerice, referentna vrijednost za muškarca u dobi od oko 40 godina (visine 170 cm) iznosi oko 550 l/min (Primrose/Wrightova vrijednost), dok će kod žene slične dobi i visine biti niža, u rasponu 300 – 500 l/min [13].
Zbog toga mjerač vršnog protoka za odrasle treba imati skalu koja omogućuje precizno očitavanje u rasponu 60 – 800 l/min (standardni raspon za odrasle). Također je važno obratiti pozornost na to omogućuje li uređaj označavanje referentne vrijednosti (najboljeg osobnog rezultata ili očekivane norme), što olakšava interpretaciju rezultata i praćenje promjena u okviru vlastitih mjerenja.
Zašto je važno mjerač vršnog protoka?
Mjerač vršnog protoka koristan je uređaj koji ima važnu ulogu u svakodnevnom praćenju bolesti dišnog sustava. Njegova primjena omogućuje pacijentu aktivno sudjelovanje u procesu liječenja, poboljšava kontrolu bolesti i omogućuje bržu reakciju na pojavu simptoma. Redovita mjerenja PEF-a pružaju liječniku vrijedne podatke koji mogu poslužiti kao osnova za prilagodbu terapije i donošenje kliničkih odluka. Na taj način pacijent ima veću svijest o svojem zdravstvenom stanju, a liječenje je učinkovitije i bolje prilagođeno njegovim individualnim potrebama [6][14].
U koju svrhu se koristi mjerač vršnog protoka?
Osnovna zadaća mjerača vršnog protoka je mjerenje vršnog ekspiracijskog protoka (PEF), koji odražava stupanj suženja dišnih putova. Zahvaljujući ovom uređaju moguće je na jednostavan i objektivan način procijeniti je li protok zraka kroz bronhe smanjen [4].
Prema smjernicama Globalne inicijative za astmu (GINA 2024), mjerenja PEF-a mogu biti korisna u praćenju astme. Stručnjaci navode da kratkoročno praćenje PEF-a može pomoći u boljoj procjeni učinka novog lijeka ili brzine oporavka nakon egzacerbacije bolesti. Osim toga, takvo mjerenje može pomoći u prepoznavanju čimbenika iz okoline, kako u kućanstvu tako i na radnom mjestu, koji izazivaju pogoršanje astme, te omogućiti objektivnu procjenu funkcije pluća kada se simptomi čine pretjerano izraženima. Prema smjernicama, preporučuje se da pacijenti koji imaju poteškoće u prepoznavanju ranih znakova suženja dišnih putova, kao i oni s teškom ili učestalo egzacerbiranom astmom, redovito koriste pikflometar [6].
Zahvaljujući tome moguće je brzo uočiti pogoršanje prohodnosti bronha, čak i prije pojave izraženih simptoma. U praksi to znači da mjerenja pomažu pacijentu i liječniku procijeniti kada je potrebno prilagoditi terapiju, koliko je učinkovit trenutni plan liječenja te kada je nužno hitno potražiti medicinsku pomoć. Pikflometar tako postaje ne samo dijagnostički alat, već i element svakodnevne samokontrole koji povećava sigurnost i kvalitetu života osoba s astmom.
Koji koncentrator kisika koristiti za djecu?
Što je vršni protok?
Vršni ekspiracijski protok (PEF, peak expiratory flow) maksimalna je brzina kojom se zrak može izdahnuti iz pluća tijekom snažnog i usiljenog izdisaja. Ovaj se parametar najčešće izražava u litrama u minuti te je jedan od osnovnih pokazatelja prohodnosti dišnih putova. PEF se može mjeriti u spirometrijskom ispitivanju ili pomoću jednostavnog kućnog uređaja – mjerača vršnog protoka [4][5].
Na vrijednost vršnog protoka utječu, između ostalog, veličina pluća, snaga izdisajnih mišića te promjer bronha. U svakodnevnom praćenju najvažniji je upravo stupanj suženja bronha. Rezultati mjerenja dobro odražavaju trenutačno stanje pacijenta – kada su dišni putovi prohodni, vrijednosti PEF-a su visoke, dok pri njihovu suženju (npr. u tijeku astme) značajno padaju [5].
Zahvaljujući tome, vršni protok praktičan je i objektivan pokazatelj težine opstrukcije bronha, a njegovo redovito praćenje omogućuje brzo otkrivanje pogoršanja zdravstvenog stanja
Zašto je potrebno redovito mjeriti vršni protok?
Svakodnevno mjerenje PEF-a daje objektivne informacije o prohodnosti dišnih putova, olakšava rano prepoznavanje pogoršanja te procjenu učinkovitosti liječenja, kako u svakodnevnoj kontroli astme, tako i u dijagnostičkoj fazi kada se sumnja na njezinu dijagnozu. Prema smjernicama Globalne inicijative za astmu (GINA), PEF je posebno koristan u situacijama u kojima nije dostupna spirometrija – tada se koristi za potvrdu varijabilnosti ekspiracijskog protoka i kontinuirano praćenje bolesti [6].
Zahvaljujući mjerenjima, pacijent i liječnik mogu bolje procijeniti kada je potrebno prilagoditi terapiju u skladu s individualnim planom liječenja, kada je nužna hitna medicinska intervencija te kako reagirati na čimbenike koji izazivaju simptome, poput alergena ili izloženosti okolišnim čimbenicima [14]. Istraživanja pokazuju da najbolje zdravstvene ishode ostvaruju pacijenti koji sami kontroliraju bolest, što znači da uz edukacijsku podršku stručnjaka pacijent dobiva medicinsku sigurnost za tretiranje astme i u radnom i socijalnom okruženju. Redovito praćenje simptoma i vrijednosti PEF-a, u kombinaciji s liječničkim konzultacijama i individualnim pisanim planom postupanja, pomaže liječiti bolest te olakšava svakodnevni život. Praćenje može biti temeljeno na simptomima, vrijednostima PEF-a ili pomoću obiju metoda, pri čemu mjerenje PEF-a ima posebnu vrijednost kod pacijenata koji slabije osjećaju postupno pogoršanje prohodnosti dišnih putova [15].
U praksi, redovito mjerenje PEF-a stoga je dopuna procjeni simptoma jer omogućuje rano uočavanje pada prohodnosti bronha, pomaže u donošenju liječničkih odluka te je osobito korisno u dijagnostici kod profesionalne izloženosti i kod pacijenata s nižom razinom prepoznavanja simptoma [6].
Što je dijagnostička faza i u čemu se sastoji?
Dijagnostička faza je početni stupanj postupka s pacijentom, čiji je cilj razumijevanje uzroka problema i uspostavljanje odgovarajućeg plana djelovanja. Kod plućnih bolesti, poput astme ili KOPB-a, osnovna dijagnostička pretraga je spirometrija. U dijagnostici astme vezane uz radno mjesto ili kada spirometrija nije dostupna, koriste se mjerenja vršnog ekspiracijskog protoka (PEF). Također, ova metoda je korisna u slučaju nedoumica u vezi s dijagnozom ili kontrolom astme. U takvoj situaciji mjerenja se provode mjeračem vršnog protoka obično dva puta dnevno tijekom dva tjedna, prije uzimanja inhalacijskih lijekova i po mogućnosti uvijek u istom položaju. Mjerenje se provodi tri puta i uzima se u obzir najviša dobivena vrijednost. Takav zapis omogućuje procjenu dnevne varijabilnosti protoka i usporedbu vrijednosti s vlastitim najboljim rezultatom, što je nužno za provjeru drži li terapija PEF u tzv. zelenoj zoni, odnosno u rasponu koji označava dobru kontrolu bolesti. Ako vrijednosti odstupaju od normale, liječnik može prilagoditi terapiju i, ako je potrebno,
pokrenuti novu fazu promatranja. Kada su rezultati u skladu s očekivanim standardom, svakodnevna daljnja mjerenja PEF-a mogu se obustaviti do ponovne potrebe za njihovim uvođenjem [6][7][16].
Takva strategija omogućuje objektivnu potvrdu dijagnoze i optimizaciju liječenja prije prelaska na sljedeće terapijske faze.
Što je predviđena (referentna) vrijednost PEF-a?
Predviđena (također normalna ili referentna) vrijednost vršnoga ekspiracijskog protoka (PEF) optimalna je razina protoka zraka koju određena osoba može postići tijekom maksimalnog, forsiranog izdisaja. Uobičajeno se izražava kao 100 % predviđene vrijednosti. Norme PEF-a ovise o brojnim čimbenicima, poput dobi, spola i visine, zbog čega je najbolja referenca za pacijenta predviđena vrijednost izračunata na temelju tih parametara. Umjesto predviđene vrijednosti može se odrediti i individualni PEFmax, odnosno povijesno najbolji rezultat koji je pacijent postigao. On se određuje na temelju mjerenja dva puta dnevno tijekom dva tjedna. Smatra se da je raspon vrijednosti PEF ±20 % predviđene vrijednosti unutar normalnog raspona [4][16][17][18].
Što je razlika između PEF testa i spirometrije?
Mjerenje PEF-a, spirometrija i bronhodilatacijski test spadaju u osnovne pretrage za procjenu ventilacijske funkcije pluća koje se mogu provoditi u okviru primarne zdravstvene zaštite. Međutim, važno je naglasiti da PEF test ne zamjenjuje spirometriju. Mjerenje vršnog ekspiracijskog protoka (PEF) jednostavniji je, brži i lakši postupak, ali pruža znatno manje detaljnih informacija. Njegova dijagnostička vrijednost temelji se uglavnom na praćenju varijabilnosti rezultata kroz vrijeme, što ga čini korisnim u svakodnevnom praćenju astme, dok pojedinačno mjerenje nema veliku kliničku važnost. Spirometrija, osim mjerenja PEF-a, omogućuje dobivanje niza dodatnih parametara koji procjenjuju funkciju pluća, kao što su FEV₁ (forsirani ekspiracijski volumen u prvoj sekundi), FVC (forsirani vitalni kapacitet), omjer FEV₁/FVC te protoci (MEF, FEF). Zbog toga spirometrija ostaje prvi izbor u dijagnostici astme te u procjeni maksimalne plućne funkcije pacijenata [19].
Kako radi mjerač vršnog protoka?
Mjerači vršnog protoka dostupni na tržištu mogu se razlikovati po obliku ili izgledu, no njihov princip rada ostaje isti. Uređaj se sastoji od usnika i cijevi sa skalom po kojoj se pomiče pokazivač. Kada pacijent snažno izdahne u usnik, strujanje zraka pomiče pokazivač – što je izdisaj jači, to se on više pomiče. Dobiveni rezultat očitava se izravno sa skale.
Ovo mjerenje omogućuje procjenu jačine izdisaja pacijenta te usporedbu dobivene vrijednosti s referentnim normama za dob, visinu i spol ili s prethodnim rezultatima istog pacijenta. Na taj način uređaj pruža jednostavnu i ponovljivu informaciju o trenutnoj prohodnosti dišnih putova [4].
Koje su vrste mjerača vršnog protoka?
Mjerači vršnog protoka dostupni su u dvije osnovne varijante: mehaničkoj i elektroničkoj. Razlikuju se i po konstrukciji i po funkcionalnosti. Mehanički su jednostavniji, jeftiniji te koriste pomični pokazivač na skali koji prikazuje dobiveni rezultat. S druge strane, elektronički modeli nude naprednija rješenja – umjesto klasične skale imaju zaslon ili mogućnost povezivanja s mobilnom aplikacijom, što olakšava očitavanje i interpretaciju rezultata mjerenja [5].
Mehanički mjerači PEF-a
Mehanički mjerači vršnog protoka jednostavni su, jeftini i sigurni uređaji koji obično koštaju nekoliko desetaka eura. Imaju karakterističan izdužen oblik i opremljeni su skalom, najčešće u rasponu od 60 do 400 ili 800 l/min. Rad uređaja temelji se na pokazivaču koji se pomiče po skali ovisno o jačini pacijentovog ekspiracijskog protoka. Zahvaljujući jednostavnoj konstrukciji, lako se koriste i široko se primjenjuju u svakodnevnom praćenju funkcije pluća [4][5].
Elektronički mjerači PEF-a
Elektronički mjerači vršnog protoka tehnološki su naprednije rješenje. Rezultat mjerenja prikazuje se izravno na zaslonu ugrađenom u uređaj ili se prenosi u mobilnu aplikaciju instaliranu na pametnom telefonu. Takvi uređaji često imaju internu memoriju, što omogućuje pohranu rezultata i analizu trendova kroz vrijeme. Dodatna pogodnost je automatska klasifikacija mjerenja u jednu od triju zona, što olakšava interpretaciju rezultata pacijentima i liječnicima. Cijena elektroničkih mjerača vršnog protoka viša je i obično se kreće od 50 do 200-tinjak eura [4][5].
Kako koristiti mjerač vršnog protoka?
- U slučaju mehaničkih mjerača vršnog protoka potrebno je postaviti pokazivač na položaj „nula“, dok se kod elektroničkih modela uređaj ili mobilna aplikacija uključuje.
- Izvodi se duboki udah, kratko zadržavanje daha te se usnik čvrsto obuhvati usnama, bez blokiranja jezikom ili zubima. Ako u usnik ulazi slina, može doći do lažno povišenih rezultata.
- Izdisaj treba biti nagao, maksimalno snažan i ne dulji od jedne sekunde, pri čemu uređaj treba držati vodoravno.
- Mjerenje se ponavlja tri puta, a konačni rezultat je najviša dobivena vrijednost, pod uvjetom da se dva najviša mjerenja ne razlikuju za više od 40 l/min.
- Dobiveni rezultat potrebno je zabilježiti [4].
Kako interpretirati rezultate mjerača vršnog protoka?
Interpretacija rezultata mjerenja PEF-a uvijek se treba odnositi na predviđenu vrijednost za određenog pacijenta, koja ovisi o spolu, dobi, visini te uloženom naporu pri izdisaju. U kliničkoj praksi smatra se da je normalan rezultat najmanje 80 % predviđene ili maksimalne individualne vrijednosti, određene na temelju redovitih mjerenja provedenih dva puta dnevno tijekom približno dva tjedna.
Za procjenu rezultata koristi se tzv. sustav triju zona:
- zelena (> 80 % predviđene/maksimalne vrijednosti – uredan nalaz),
- žuta (50–80 % – potreba za pojačanjem terapije),
- crvena (< 50 % – alarmni signal koji zahtijeva hitan kontakt s liječnikom i primjenu propisanog hitnog liječenja).
Važno je napomenuti da granične vrijednosti liječnik može individualno prilagoditi ovisno o početnoj funkciji pluća i tijeku bolesti [4][5][6].
Koliko često i kada treba provoditi mjerenje vršnog protoka?
Obično se preporučuje provođenje mjerenja dva puta dnevno: ujutro i navečer, najbolje prije uzimanja lijeka za širenje bronha. Dodatno, mjerenje je korisno obaviti i u situacijama kada se pojave simptomi koji upućuju na pogoršanje bolesti, kao i prije te otprilike 15 minuta nakon primjene bronhodilatatora radi procjene njegove učinkovitosti [4].
Dnevna varijabilnost PEF-a
Promjer bronha kod svake se osobe mijenja više puta tijekom dana, a mjerenje vršnog ekspiracijskog protoka (PEF) omogućuje jednostavno prikazivanje tih fluktuacija. Kod pacijenata s nedovoljno kontroliranom astmom dnevna varijabilnost PEF-a obično je veća nego kod zdravih osoba, zbog čega njezina procjena predstavlja važan parametar praćenja kontrole bolesti. Dnevna varijabilnost PEF-a izračunava se prema formuli:
Dnevna varijabilnost PEF-a (%) = [(PEFmax – PEFmin)/PEFmax] × 100%
PEFmax – najveća vrijednost PEF-a tijekom dana
PEFmin – najmanja vrijednost PEF-a tijekom dana
U optimalnim uvjetima ova vrijednost ne bi smjela prelaziti 20%, a veća odstupanja mogu ukazivati na potrebu za prilagodbom terapije ili bližim praćenjem stanja pacijenta [16][17].
Kako čistiti mjerač vršnog protoka?
Prije početka čišćenja vršnog mjerila protoka potrebno je upoznati se s uputama proizvođača jer različiti modeli mogu zahtijevati drugačije procedure. U standardnoj praksi, uređaj se može kratko uroniti (2 – 3 minute) u toplu, ali ne vruću vodu s blagim deterdžentom, a zatim je potrebno temeljito isprati ga čistom vodom. Nakon pranja treba ukloniti višak vode i ostaviti uređaj da se potpuno osuši.
Vanjske površine uređaja mogu se dodatno čistiti maramicama natopljenima 75-postotnim alkoholom, pri čemu posebnu pozornost treba obratiti na područje usnika. Preporučuje se pranje uređaja barem jednom tjedno, a po potrebi i češće. Ne smiju se koristiti otapala niti se uređaj smije prati u perilici posuđa.
Kako odabrati mjerač vršnog protoka?
Pri odabiru odgovarajućeg mjerača vršnog protoka treba uzeti u obzir preferencije pacijenta, njegove vještine rukovanja uređajem te financijske mogućnosti. Također je važno odabrati modele koji su ispitani in vitro i/ili in vivo te koji su pokazali visoku točnost i ponovljivost mjerenja u skladu s važećim normama. Za mnoge pacijente praktičniji su elektronički mjerači vršnog protoka koji omogućuju automatsko bilježenje rezultata, njihovu grafičku prezentaciju te razvrstavanje u jednu od tri zone, što olakšava procjenu težine bolesti i donošenje odgovarajućih terapijskih odluka. S druge strane, oni su znatno skuplji u usporedbi s mehaničkim mjeračima vršnog protoka, koji obično koštaju preko deset eura, ali su jednostavniji i i dalje učinkoviti za svakodnevno praćenje PEF-a [4].
Raspon mjerenja mjerača vršnog protoka
Pri odabiru mjerača vršnog protoka ključnu važnost ima raspon mjerenja (PEF). Uređaj bi trebao omogućiti mjerenja prilagođena dobi, spolu i veličini pluća korisnika. Modeli za djecu obično imaju niže raspone PEF-a, u području 50 – 400 l/min, dok modeli za odrasle obuhvaćaju više vrijednosti, 60 – 800 l/min. Neki su mjerači univerzalni i omogućuju mjerenje širokog raspona PEF-a pa se mogu koristiti i kod djece i kod odraslih. Prije kupnje važno je provjeriti odgovaraju li minimalne i maksimalne vrijednosti uređaja individualnim potrebama pacijenta. Samo će tada rezultati mjerenja biti pouzdani, usporedivi i korisni u svakodnevnom praćenju bolesti.
Mogućnost prilagodbe vrijednosti indikatora protoka
Pri odabiru vršnog mjerila protoka važno je obratiti pozornost na to omogućuje li uređaj prilagodbu vrijednosti pokazatelja protoka individualnim potrebama pacijenta. To je od velike važnosti jer se referentna vrijednost PEF-a razlikuje od osobe do osobe te ovisi o dobi, visini, spolu i početnoj funkciji pluća. Mogućnost postavljanja pokazatelja u skladu s tim parametrima omogućuje preciznije praćenje zdravstvenog stanja, procjenu učinkovitosti liječenja te rano uočavanje pada prohodnosti bronha. Takvo rješenje posebno je važno u svakodnevnoj kontroli bronhalne astme i drugih bolesti dišnog sustava, gdje je brzo reagiranje na pogoršanje vrijednosti PEF-a ključno za sprječavanje pogoršanja stanja.
Izrada od sigurnih materijala
Pri odabiru vršnog mjerila protoka zraka važno je obratiti pozornost na to od kojih je materijala uređaj izrađen kako bi se osigurala njegova sigurnost i jednostavno održavanje higijene. Najčešće se koristi visokokvalitetna plastika, poput ABS-a, koju odlikuje visoka otpornost na mehanička oštećenja, puknuća i ogrebotine, što jamči trajnost čak i pri intenzivnoj uporabi. ABS također ima dobra izolacijska svojstva, što pridonosi stabilnosti i preciznosti mjerenja, a otporan je i na djelovanje sredstava za čišćenje i dezinfekciju, zahvaljujući čemu se mjerač lako održava čistim i može se koristiti na higijenski siguran način [21].
Usklađenost s normama ISO 13485 i ISO 23747
Poljsko društvo za bolesti pluća (PTChP) te Poljsko društvo za dječju pulmologiju (PTPD) u svojim smjernicama za dijagnostiku i liječenje plućnih bolesti preporučuju primjenu medicinskih proizvoda, uključujući mjerače vršnog protoka, koji ispunjavaju odgovarajuće norme kvalitete i sigurnosti. Kako bi se osigurala visoka kvaliteta i sigurnost mjerenja plućne funkcije, mjerači trebaju zadovoljavati norme ISO 13485 i ISO 23747 [7][22].
Norma ISO 13485:2016 definira zahtjeve za sustave upravljanja kvalitetom u projektiranju i proizvodnji medicinskih proizvoda, osiguravajući da su uređaji sigurni, učinkoviti i usklađeni s regulatornim zahtjevima [23].
Norma ISO 23747:2015 specificira zahtjeve za uređaje namijenjene mjerenju vršnog ekspiracijskog protoka (PEF) kod osoba koje spontano dišu. Norma obuhvaća i uređaje koji su dio integriranog sustava za procjenu plućne funkcije te samostalne medicinske proizvode [24].
Usklađenost s normama ISO 13485 i ISO 23747 često je zahtjev koji proizlazi iz Direktive 93/42/EEZ o medicinskim proizvodima, koja uspostavlja osnovne zahtjeve za sigurnost i učinkovitost medicinskih proizvoda u Europskoj uniji. Uređaji koji zadovoljavaju ove norme obično su označeni oznakom CE, što potvrđuje njihovu usklađenost s zahtjevima direktive [25].
Niska pogreška mjerenja vršnog protoka
Pri odabiru mjerača važno je obratiti pozornost na njegovu točnost mjerenja, odnosno nisku pogrešku mjerenja. Ta točnost treba biti u skladu s normom Međunarodne organizacije za normizaciju ISO 23747:2015. Mjerači vršnog protoka dostupni na tržištu razlikuju se ne samo po tehnološkim mogućnostima i cijeni već i po točnosti i ponovljivosti rezultata. Nisu svi uređaji usklađeni sa zahtjevima norme ISO 23747:2015, a ponekad razlike u mjerenjima između različitih mjerača mogu prelaziti 20 %. Netočni rezultati mjerenja PEF-a mogu negativno utjecati na tijek i učinkovitost liječenja astme, dovodeći do neopravdanog ili preuranjenog pojačavanja terapije te posljedično do prekomjernog ili nedostatnog liječenja.
Precizno mjerenje PEF-a također je važno u kliničkim ispitivanjima, gdje predstavlja završnu točku u procjeni učinkovitosti terapijskih intervencija kod pacijenata s astmom, a pouzdanost rezultata istraživanja ovisi o točnosti mjerenja [4]. Uređaji s mjernom pogreškom od ±10 l/min ili ±10 % očitanja, usklađeni s normom ISO 23747:2015, u potpunosti su prikladni za svakodnevno praćenje.
Vijek trajanja
Pri odabiru vršnoga mjerila protoka zraka (peak flow metra) treba obratiti pozornost na njegov vijek trajanja jer se uređaj koristi svakodnevno, često i nekoliko puta dnevno. Vršno mjerilo protoka zraka trebalo bi osiguravati pouzdana i ponovljiva mjerenja tijekom cijelog razdoblja uporabe. Na tržištu su dostupni modeli koji zadržavaju točnost mjerenja čak i do 7000 uporaba, što odgovara približno trogodišnjem razdoblju eksploatacije pri uobičajenoj svakodnevnoj primjeni.
Dnevnik mjerenja
Redovito vođenje dnevnika mjerenja PEF-a, osobito kod astme umjerenog ili teškog tijeka ili u razdobljima pogoršanja, omogućuje kontinuiranu procjenu kontrole bolesti, prepoznavanje ranih znakova pogoršanja te odgovarajuću prilagodbu terapije [5].
Moguće je koristiti obrasce dostupne na internetu, npr. karticu za praćenje PEF-a koju je izradio profesor Piotr Dąbrowiecki, dostupnu na stranici: https://totylkoastma.pl/wp-content/uploads/2023/03/ Twoj-niezbednik-tabele.pdf ili dnevnike koji su priloženi uz mjerače.
Nažalost, veliki dio pacijenata ne pridržava se tih preporuka, što otežava učinkovito upravljanje bolešću. Stoga je od velike važnosti povećanje svijesti pacijenata i njihova podrška od strane medicinskog osoblja u dosljednom provođenju ovih praksi.
IZVORI
- Poljsko društvo za bolesti pluća (PTCHP). KOPB – ozbiljna, ali zanemarena bolest pluća [Internet]. 2025 [cit. 2025 lip 29]. Dostupno na: https://ptchp.org/aktualnosci-post/pochop-powazna-ale-lekcewazona-choroba-pluc/
- Termedia. Čak četiri milijuna osoba može bolovati od astme [Internet]. 2025 [cit. 2025 lip 29]. Dostupno na: https://www.termedia.pl/akademia-zapalenia-typu-drugiego/Nawet-cztery-miliony-osob-moga-chorowac-na-astme,56003.html
- Nacionalni fond za zdravstvo. Izvješće: NFZ o zdravlju. Astma [Internet]. 2025 [cit. 2025 ruj 7]. Dostupno na: https://ezdrowie.gov.pl/portal/home/badania-i-dane/zdrowe-dane/raporty/nfz-o-zdravlju-astma
- Janeczek K. Mjerenje vršnog ekspiracijskog protoka – ima li izbor pikflometra značaj. Alergija. 2020;3:28–32. Dostupno na: http://alergia.org.pl/wp-content/uploads/2020/12/3_2020_7.pdf
- Mejza F. PEF – mjerenje vršnog ekspiracijskog protoka pomoću pikflometra. Medicinska praksa; 2022 [cit. 2025 lis 27]. Dostupno na: https://www.mp.pl/pacjent/badania_zabiegi/45991,pef-szczytowy-przeplyw-wydechowy
- Globalna inicijativa za astmu (GINA). Globalna strategija za liječenje i prevenciju astme. Ažuriranje 2024. GINA; 2024 [cit. 2025 lis 27]. Dostupno na: https://ginasthma.org/2024-report/
- Pawliczak R, Emeryk A, Kupczyk M, Chorostowska-Wynimko J, Kuna P, Kulus M. Standardi dijagnostike i liječenja astme Poljskog društva za alergologiju, Poljskog društva za bolesti pluća i Poljskog društva za obiteljsku medicinu (STAN3T). Termedia [cit. 2025 lis 27]. Dostupno na: https://www.termedia.pl/Standardy-rozpoznawania-i-leczenia-astmy-…
- Mejza F. Dijagnosticiranje astme u odraslih. Sažetak smjernica Europskog respiratornog društva 2022. Med. praksa. 2023;1:33–40.
- Ikeda H. Učinkovitost dodavanja pikflometra u identifikaciji pacijenata s KOPB-om u stvarnoj kliničkoj praksi. BMC Pulm Med. 2025 [cit. 2025 lis 27]. Dostupno na: https://bmcpulmmed.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12890-025-03708-8
- So JY, Lastra AC, Zhao H, Marchetti N, Criner GJ. Dnevni vršni ekspiracijski protok i nestabilnost bolesti u KOPB-u. COPD Foundation. [cit. 2025 lis 27]. Dostupno na: https://journal.copdfoundation.org/…
- Cichocka-Jarosz E, Kwinta P. Mjerenje vršnog ekspiracijskog protoka kod djece. Medicinska praksa. [cit. 2025 lis 27]. Dostupno na: https://www.mp.pl/pediatria/…/pomiar-szczytowego-przeplywu…
- Asthma + Lung UK. Testovi za mjerenje disanja. London: Asthma + Lung UK; [cit. 2025 velj 29]. Dostupno na: https://www.asthmaandlung.org.uk/…
- Nunn AJ, Gregg I. Nove regresijske jednadžbe za predviđanje vršnog ekspiracijskog protoka u odraslih. BMJ. 1989;298(6680):1068.
- Bochenek G. Značenje mjerenja PEF-a u dijagnostici, praćenju i liječenju astme. Medicinska praksa. [cit. 2025 lis 27]. Dostupno na: https://www.mp.pl/pulmonologia/…
- Pinnock H. Podržano samoupravljanje astme. Breathe (Sheff). 2015;11(2):98–109.
- Waszyk-Nowaczyk M, Żabiński J, Plewka B, Dąbrowiecki P, Sierpniowska O. Inhalatori u skrbi za pacijente s astmom i KOPB-om. Kompendij farmaceuta. 2025.
- Boros P, Mejza F. Mjerenje PEF-a. Medicinska praksa. [cit. 2025 lis 24]. Dostupno na: http://www.mp.pl/social/chapter/B16.V.25.4.4
- Britansko torakalno društvo / SIGN. Britanske smjernice za liječenje astme. 2019.
- Mejza F. Spirometrija: što je, kako se izvodi i što otkriva? Medicinska praksa; 2023. Dostupno na: https://www.mp.pl/pacjent/badania_zabiegi/68602,spirometria
- Adams OP et al. Razlika PEF-a u sjedećem i stojećem položaju. BJGP Open. 2018;2(2).
- Li J. ABS plastika. FirstMold. 2025.
- Poljsko društvo za bolesti pluća. Tumačenje spirometrije. 2006.
- ISO 13485:2016. Sustavi upravljanja kvalitetom za medicinske uređaje.
- ISO 23747:2015. Pikflometri – zahtjevi i ispitivanja.
- Direktiva 93/42/EEZ o medicinskim proizvodima.
STRUČNA SKRB NAD SERVISOM
"Pravo zdravlje
počinje
od znanja"
dr. med. sc. i dr. sc. zdravstvenih znanosti Beata Plewka
Povjerenstvo za farmaceutsku skrb i promicanje struke Velikopoljska okružna ljekarnička komora
Povjerenstvo za farmaceutsku skrb i promicanje struke Velikopoljska okružna ljekarnička komora
Aspirator za nos i sekret kod male djece
Kihanje i curenje nosa najčešći su simptomi infekcije kod djece – gotovo 98 % – i ne smiju se zanemariti!
Povišena tjelesna temperatura i infekcija organizma
Povišena tjelesna temperatura i infekcija organizma. Je li povišena temperatura loš znak? Zašto je povišena temperatura poželjna pojava u borbi protiv infekcije?
