Akutni bronhitis

Autorica vodiča:

dr. med. sc. i dr. sc. biomed. Beata Plewka

Povjerenstvo za farmaceutsku skrb i promicanje struke Velikopoljska okružna ljekarnička komora

2026-01-15

Što je bronhitis?

Bronhitis je zarazna bolest dišnih putova čiji je glavni simptom kašalj (1). Najčešće se dijagnosticira akutni bronhitis, klasificiran u MKB-10 pod oznakom J20.9 – akutni bronhitis, nespecificiran. Liječnik utvrđuje prisutnost bolesti kada kašalj traje do tri tjedna, nakon isključivanja upale pluća (2). Velika većina slučajeva akutnog bronhitisa uzrokovana je virusnom infekcijom koju izazivaju rinovirusi, adenovirusi, virusi gripe A i B, virusi parainfluence, koronavirusi i RSV. Radi utvrđivanja uzroka može se provesti testiranje na gripu, SARS-CoV-2 i RSV. Manje od 10 % slučajeva akutnog bronhitisa uzrokovano je bakterijskom infekcijom. Mogu je izazvati bakterije Mycoplasma pneumoniae ili Chlamydophila pneumoniae. Dugotrajan, paroksizmalni kašalj koji traje dulje od dva tjedna upućuje pak na infekciju bakterijom Bordetella pertussis, odnosno uzročnikom hripavca, koji je najčešći uzrok bakterijskog akutnog bronhitisa (2,3). Obično nema potrebe za dodatnim pretragama radi identifikacije konkretnog mikroorganizma koji je uzrokovao razvoj akutnog bronhitisa jer to ne utječe na tijek liječenja (4). Iznimka su osobe starije od 75 godina, kod kojih se preporučuje radiološka pretraga prsnog koša kako bi se isključila upala pluća jer u ovoj skupini pacijenata često izostaju simptomi tipični za tu bolest (1).

Virusna infekcija
– oko 90% slučajeva

rinovirusi, adenovirusi, virusi gripe A, gripe B, virusi parainfluence, koronavirusi, RSV virusi.

Bakterijska infekcija
– oko 10% slučajeva

Mycoplasma pneumoniae
Chlamydophila pneumoniae
Bordetella pertussis

Bronhitis – simptomi kod odraslih

Kod odraslih akutni bronhitis često započinje simptomima infekcije gornjih dišnih putova, odnosno običnom prehladom. Tek nakon nekoliko dana pridružuju se simptomi donjih dišnih putova (2). Najčešći simptomi akutnog bronhitisa su:

subfebrilna temperatura ili vrućica,
loše opće stanje,
kašalj sa sluzavim ili gnojnim iskašljajem,
ponekad piskanje pri disanju (2,4,5).

Liječnik prilikom pregleda stetoskopom može ustanoviti da kašalj prate auskultacijski znakovi poput hropaca, piskanja ili grubih krepitacija (1).

Dugo se smatralo da kašalj kod akutnog bronhitisa ne bi trebao trajati dulje od 3 tjedna. Istraživanja su, međutim, pokazala da u prosjeku traje 24 dana (1). S druge strane, zadržavanje suhog, neproduktivnog kašlja uzrokovano je postinfekcijskom preosjetljivošću bronha, koji se mogu oporavljati i nekoliko mjeseci. Tada govorimo o subakutnom bronhitisu. Ako kašalj ne prestaje kroz 8–12 tjedana, riječ je o kroničnom bronhitisu, koji najčešće pogađa osobe koje puše ili su u prošlosti pušile duhanske proizvode (4,5).

Jedna od često ponavljanih teorija jest uvjerenje da boja iskašljaja ili njegov gnojni karakter omogućuju razlikovanje bakterijske od virusne infekcije. Prema trenutačnim informacijama, pojava gnojnog iskašljaja žute ili zelene boje ne znači bakterijsku infekciju, kao što ne znači ni upalu pluća (1,4). Liječnik posumnja na upalu pluća kada se prethodno navedenim simptomima pridruže:

ubrzan rad srca na vrijednosti >100 otkucaja u minuti,
ubrzano disanje iznad 24 udaha u minuti,
promjene lokalizirane iznad određenog područja prsnog koša (žarišne promjene) u fizikalnom pregledu,
vrućica iznad 38°C koja traje nekoliko dana (2,4–6).

Uzrok kašlja može biti i pogoršanje astme, na što upućuju simptomi poput piskanja te podatak iz anamneze o reakcijama na inhalacijske alergene i/ili napadajima zaduhe tijekom posljednje godine dana (1,4).

Simptomi bronhitisa kod djece

Kod djece se, u usporedbi s odraslima, tijekom akutnog bronhitisa obično javlja viša temperatura, a kašalj može izazvati povraćanje ili nekontrolirano mokrenje. Osim toga, dijete može imati poteškoće sa spavanjem.

Kod djece do 2. godine života kod koje se prvi put pojavi piskanje pri izdisaju, pedijatar će posumnjati na akutni bronhiolitis. U tom se slučaju kao simptom opaža i ubrzano disanje. Kod djece koja su preboljela akutni bronhiolitis, pri sljedećim virusnim infekcijama dišnih puteva sužuju se bronhi. Situacija je zabrinjavajuća ako do suženja bronha dolazi između infekcija. To može upućivati na razvoj astme.

Mokri kašalj koji se kod najmlađe djece (do 2. – 5. godine života) zadrži dulje od 4 tjedna, a započeo je kao posljedica akutne infekcije, može upućivati na bakterijsku superinfekciju. Kod starije djece kašalj tijekom akutnog bronhitisa može trajati do 25 dana (1).

Je li bronhitis zarazan?

Bronhitis je infektivna bolest, stoga postoji rizik njezina prijenosa na druge osobe. Kao što je ranije navedeno, glavni uzrok akutnog bronhitisa jest virusna infekcija, koja i kod odraslih i kod djece u početku može imati oblik prehlade. Akutni bronhitis mogu izazvati i virusi gripe. I virusi prehlade i virusi gripe šire se sljedećim mehanizmima:

kontaktom ruku s izlučevinama koje sadržavaju virus, izravno od zaražene osobe ili neizravno s površina iz okoline;
izravnim kontaktom s aerosolima sastavljenima od velikih čestica koje potječu od zaražene osobe i izlučuju se tijekom kašljanja ili kihanja;
aerosolima sastavljenima od malih čestica koje se dulje vrijeme zadržavaju u zraku.

Virusi gripe šire se uglavnom sitnim česticama koje lebde u zraku, a rinovirusi izravnim prijenosom na sluznicu oka ili nosa, primjerice rukom nakon kontakta s bolesnom osobom.

Važno je zapamtiti da u mnogim slučajevima osoba kod koje se razvija infekcija može biti zarazna i prije pojave prvih simptoma, poput curenja nosa ili kašlja (7,8).

Bakterije se također mogu širiti kapljičnim putem ili kontaktom s izlučevinama bolesnika. Primjerice, hripavcem se moguće zaraziti od inficirane osobe pet dana prije pojave prvih simptoma. Uvođenje antibiotske terapije prekida zaraznost bolesti nakon pet dana liječenja, ali neliječeni bolesnik ostaje zarazan još do tri tjedna od pojave kašlja (9).

Antibiotici za bronhitis?

Prema smjernicama Nacionalnog programa zaštite antibiotika, ne preporučuje se rutinska primjena antibiotika u liječenju akutnog bronhitisa (1). Razlog je činjenica da je akutni bronhitis samoograničavajuća bolest, uglavnom virusnog podrijetla. Antibiotici nemaju antivirusno djelovanje, a njihova primjena bez odgovarajućih indikacija dovodi do selekcije bakterijskih sojeva koji su na njih otporni (10).

Akutni bronhitis jedan je od glavnih razloga neopravdane primjene antibiotika (3). Istraživanja pritom pokazuju da oni nemaju značajan utjecaj na tijek bolesti, ali uzrokuju nuspojave poput proljeva, povraćanja i glavobolje (5,11,12).

Stručnjaci se slažu da se kod standardnog tijeka bolesti, bez znakova koji upućuju na upalu pluća, postupanje treba temeljiti na uvođenju lijekova koji ublažavaju simptome. To su najčešće pripravci koji razrjeđuju zaostale izlučevine, ublažavaju refleks kašlja ili snižavaju temperaturu. U takvim se situacijama ne preporučuje naručivanje dodatnih pretraga, a temelj za daljnje odluke jest promatranje bolesnika (1,5,10,12). Ako se simptomi kod odraslih zadrže dulje od 14 dana, a kod male djece mokri kašalj traje dulje od 4 tjedna, liječnik može razmotriti primjenu antibiotika. Prvi izbor u takvim situacijama su antibiotici iz skupine makrolida (klaritromicin ili azitromicin) (1,3).

Kako brzo izliječiti bronhitis?

Budući da antibiotici nisu indicirani, što se kod bronhitisa može primijeniti kako bi se organizmu olakšala borba s bolešću? Lijekovi za bronhitis većinom su dostupni bez recepta i omogućuju učinkovito ublažavanje tijeka infekcije.

Lijekovi protiv kašlja

Dijelimo ih na lijekove koji djeluju centralno (kodein, dekstrometorfan, butamirat) te periferno (levodropropizin). Ako je moguće, bolje je birati one s perifernim djelovanjem, osobito kod djece. Centralni antitusici djeluju na centar za kašalj u središnjem živčanom sustavu (u produženoj moždini) i nose veći rizik od nuspojava. Bez obzira na mehanizam djelovanja antitusika, učinak je suzbijanje kašlja, zato ih treba primjenjivati samo kod suhog kašlja. Ako je kašalj mokar (produktivan), blokiranje refleksa kašlja onemogućit će čišćenje dišnih putova.

Mukoaktivni lijekovi

To je raznolika skupina lijekova s različitim mehanizmima djelovanja:

– mukoregulacijski lijekovi, koji reguliraju proces stvaranja sluzi, npr. karbocistein;

– mukolitički lijekovi, koji smanjuju viskoznost sekreta i olakšavaju iskašljavanje (npr. N-acetilcistein, erdostein);

– sekretolitički lijekovi, koji povećavaju hidraciju i volumen sekreta, zbog čega se smanjuje i njegova viskoznost. Dodatno često potiču refleks kašlja, primjerice nadraživanjem živčanih završetaka u želučanoj sluznici. U tu skupinu spadaju sulfogvajakol, gvajafenezin i hipertonična otopina soli za nebulizaciju;

– mukokinetički lijekovi, koji potiču mukocilijarni transport i olakšavaju uklanjanje zaostalog sekreta. Takvo djelovanje imaju bromheksin i ambroksol, koji dodatno pokazuju i mukolitičku aktivnost (10,13).

Ovi lijekovi imaju pomoćnu ulogu u liječenju akutnog bronhitisa, a prema istraživanjima lijek koji daje optimalan učinak jest erdostein (1).

Lijekovi protiv bolova i vrućice

U ovu skupinu spadaju npr. paracetamol ili ibuprofen. Treba ih primjenjivati po potrebi; ne preporučuje se njihovo rutinsko uvođenje kod akutnog bronhitisa (2,12). Ipak, pomažu ublažiti bol i vrućicu, stoga ih je dobro imati pri ruci tijekom infekcije.

Biljni pripravci

Biljni sirupi, npr. od grindelije, islandskog lišaja ili bijelog sljeza, bogati sluznim tvarima, mogu biti izvrsna alternativa lijekovima protiv kašlja ili ekspektoransima. Ublažavaju nadraženost u području grla, a istodobno ne blokiraju uklanjanje zaostalog sekreta. S druge strane, pripravci na bazi ekstrakta običnog bršljana ili pravog timijana blago potiču refleks kašlja, olakšavajući čišćenje dišnih putova (13).

Kod djece mlađe od 2 godine najbolje je ne primjenjivati nikakve lijekove bez savjetovanja s liječnikom. Njihova uporaba u ovoj dobnoj skupini može biti povezana s pojavom ozbiljnih nuspojava. Važno je zapamtiti da je kašalj obrambeni refleks organizma i omogućuje čišćenje dišnih putova. Kako bi se taj proces poboljšao, prije svega treba voditi računa o hidraciji djeteta, redovitom i nježnom čišćenju nosa od zaostalog sekreta te vlaženju sluznice dišnog sustava, primjerice nebulizacijom fiziološkom otopinom (13).

Ključno za brz oporavak ipak nije primjena lijekova, nego prije svega odgovarajući odmor i hidratacija organizma. Prostorija u kojoj boravi bolesnik treba se redovito prozračivati. Dobro je osigurati odgovarajuću temperaturu (oko 19–20°C) i vlažnost zraka u domu. Radi ublažavanja kašlja treba izbjegavati nadražujuće čimbenike – onečišćenja, alergene, duhanski dim i sl. (6).

Nebulizacija u terapiji bronhitisa

Nebulizacija može biti korisna kod svakog pacijenta za vlaženje dišnih putova tijekom akutnog bronhitisa. Dostupni su pripravci s hijaluronskom kiselinom ili ektoinom, kao i fiziološka otopina. Ektoin i hijaluronska kiselina tvari su higroskopnih svojstava. To znači da vežu molekule vode i sprječavaju dehidraciju sluznice. Istraživanja su pokazala blagu prednost ektoina u ublažavanju simptoma akutnog bronhitisa u odnosu na fiziološku otopinu (14). Kod djece i odraslih kod kojih infekcija prolazi s epizodama bronhospazma može biti potrebna inhalacijska primjena bronhodilatatora (1,13).

Tijekom nebulizacije kod akutnog bronhitisa treba voditi računa o ograničavanju prijenosa bolesti na ostale ukućane jer postoji rizik od širenja zaraženog aerosola tijekom izdisaja. Tijekom inhalacije pacijent bi trebao biti sam u prostoriji, a u slučaju djeteta broj osoba koje nadziru postupak treba ograničiti na nužni minimum. Ako je moguće, dobro ju je provoditi u blizini otvorenog prozora ili na mjestu s pojačanom cirkulacijom zraka (15).

Pravila pravilne nebulizacije.

Prvi korak je sastavljanje nebulizatora te, osobito pri prvoj uporabi ili nakon dulje stanke, provjera radi li uređaj pravilno prema uputama proizvođača.
Ako je moguće, osobito kod primjene lijekova, dobro je odabrati nastavak za usta kako bi spriječili gubitak lijeka.
Za vlaženje dišnih putova ili primjenu lijeka kod malog djeteta može se upotrijebiti maska. Ključno je da ima takvu veličinu i konstrukciju koje osiguravaju vrlo dobro prianjanje uz lice.
Lijek se ulijeva u komoru za lijek u nebulizatoru. Ako je volumen lijeka manji od minimalnog volumena komore, treba upotrijebiti fiziološku otopinu kako bi se komora napunila. U takvoj se situaciji najprije ulijeva fiziološka otopina, a zatim lijek.
Nakon uključivanja nebulizatora trebala bi se pojaviti maglica. Nebulizaciju je najbolje provoditi u sjedećem položaju, s glavom blago zabačenom unatrag i s naslonjenim leđima.
Tijekom inhalacije treba disati normalno, a povremeno duboko udahnuti i zadržati dah nekoliko sekundi. Ako je iz nekog razloga potrebno prekinuti nebulizaciju, primjerice dok dijete plače, trebate isključiti uređaj.
Nakon svake nebulizacije uređaj se treba rastaviti i očistiti (16).

Komplikacije bronhitisa

Kod akutnog bronhitisa rijetko dolazi do ozbiljnih komplikacija jer je riječ o samoograničavajućoj bolesti. Najčešći ostatak nakon preboljenja jest kašalj, koji se može zadržati i do 8 tjedana od pojave prvih simptoma (1). Međutim, kada je uzrok bolesti bakterija hripavca ili virus gripe, posljedice mogu biti ozbiljne. Hripavac je osobito opasan za malu djecu i starije osobe, a njegove komplikacije mogu biti upala pluća, atelektaza, pneumotoraks, napadaji ili krvarenja u mozgu (9). Gripa također može dovesti do upale pluća, kao i do streptokokne angine. Rjeđe uzrokuje miozitis, miokarditis i perikarditis. Sporadično može završiti razvojem sepse (17).

Metode prevencije bronhitisa

U prevenciji akutnog bronhitisa ključno je izbjegavati zarazu i brinuti se o dobroj kondiciji imunološkog sustava. U razdobljima pojačanih infekcija dišnih putova treba izbjegavati velike skupine ljudi i kontakt s bolesnim osobama. Tijekom cijele godine vrijedi jačati imunitet redovitim kretanjem na svježem zraku, uravnoteženom prehranom i održavanjem higijene sna. Nepovoljno je i pregrijavanje te izloženost duhanskom dimu i drugim onečišćenjima. Ne smijete zaboraviti ni redovito pranje ruku.

Cijepite se

Izbjegavajte kontakt s bolesnim osobama

Redovito se krećite na svježem zraku

Uravnotežena prehrana

Održavajte odgovarajuću higijenu sna

Nemojte se pregrijavati

Izbjegavajte onečišćenja i perite ruke

Jedan od najučinkovitijih oblika prevencije ozbiljnih posljedica akutnog bronhitisa su zaštitna cijepljenja protiv gripe, RSV-a i hripavca.

Sažetak

Akutni bronhitis rijetko je opasan, ali je zasigurno vrlo neugodan i znatno pogoršava opće stanje. Obično prolazi sam od sebe, a liječenje se temelji na ublažavanju simptoma i olakšavanju čišćenja dišnih putova. Ipak, u određenim situacijama, osobito kod najmlađe djece i starijih osoba, može imati ozbiljne posljedice. Zato vrijedi spriječiti obolijevanje, a u slučaju razvoja infekcije izbjegavati kontakt s drugim osobama.

Reference

Hryniewicz W, Albrecht P, Radzikowski A. Preporuke za postupanje kod izvanbolničkih infekcija dišnog sustava. Nacionalni institut za lijekove, Varšava. 2016;99–119. [citirano 15. prosinca 2025]. Dostupno na: https://ptmr.info.pl/wp-content/uploads/2024/10/Rekomendacje-postepowania-w-pozaszpitalnych-zakazeniach-ukladu-oddechowego-2016.pdf
Kuś J, Mejza F. Akutni bronhitis [Internet]. [citirano 3. siječnja 2026]. Dostupno na: http://www.mp.pl/social/chapter/B16.II.3.5.
Dzierżanowska-Fangrat K. Vodič kroz antibiotsku terapiju 2025. Izdanje XXX. Bielsko-Biała: α-medica press; 2025. 132 str.
Mejza F. Bronhitis: uzroci, simptomi i liječenje [Internet]. [citirano 15. prosinca 2025]. Dostupno na: http://www.mp.pl/social/article/68742
File TM, Sexton D, Aronson M, Park L. Acute bronchitis in adults. UpToDate. 2013 [Internet]. [citirano 3. siječnja 2026]. Dostupno na: https://www.uptodate.com/contents/acute-bronchitis-in-adults
Mejza F. Upala pluća: uzroci, simptomi i liječenje [Internet]. [citirano 3. siječnja 2026]. Dostupno na: http://www.mp.pl/social/article/65040
Heikkinen T, Järvinen A. The common cold. The Lancet. 2003;361(9351):51–9.
Roży A, Jaguś P, Chorostowska-Wynimko J. Virusne infekcije dišnog sustava u radnom okruženju zdravstvene službe. Sigurnost rada: znanost i praksa. 2014;(4):27–9.
Rosłonkiewicz-Wiechowska K. Hripavac — stara bolest i nove metode prevencije. Forum obiteljske medicine. 2017;11(3):107–13.
Fal AM, Babicki M, Brożek-Mądry E, Dobrzyński P, Jaźwińska-Tarnawska E, Karniej P, et al. Dijagnostika i liječenje odabranih infekcija i upalnih stanja dišnih putova. Smjernice za liječnike primarne zdravstvene zaštite. Liječnik POZ [Internet]. 2021;7(5). Dostupno na: https://www.termedia.pl/Diagnostyka-i-leczenie-wybranych-infekcji-oraz-stanow-zapalnych-drog-oddechowych-Wytyczne-dla-lekarzy-POZ,98,45690,1,1.html
Smith S, Fahey T, Smucny J, Becker L. Antibiotics for acute bronchitis. Cochrane Database of Systematic Reviews [Internet]. 2017;(6). Dostupno na: https://doi.org/10.1002/14651858.CD000245.pub4
Smith MP, Lown M, Singh S, Ireland B, Hill AT, Linder JA, et al. Acute Cough Due to Acute Bronchitis in Immunocompetent Adult Outpatients. Chest. 2020;157(5):1256–65.
Krenke K, Doniec Z, Mastalerz-Migas A, Mazurek H, Bieńkowski P, Jackowska T, et al. Preporuke za dijagnostičko-terapijski postupak kod kašlja u djece – ažuriranje. General Practitioner/Lekarz POZ. 2022;8(3).
Tran BH, Dao VA, Bilstein A, Unfried K, Shah-Hosseini K, Mösges R. Ectoine-Containing Inhalation Solution versus Saline Inhalation Solution in the Treatment of Acute Bronchitis and Acute Respiratory Infections: A Prospective, Controlled, Observational Study. BioMed Research International. 2019;2019:1–8.
Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease (GOLD). Global Strategy for Diagnosis, Management, and Prevention of COPD (2024 Report) [Internet]. [citirano 3. siječnja 2026]. Dostupno na: https://goldcopd.org/wp-content/uploads/2024/01/GOLD-2024_v1.2-11Jan24_WMV-1.pdf
Cichocka-Jarosz E, Mularczyk K. Inhalacijska terapija kod astme u djece. ALERGIA. 2021;4.
Kuchar E, Mrukowicz J, Gładysz A, Sawiec P. Gripa [Internet]. [citirano 4. siječnja 2026]. Dostupno na: http://www.mp.pl/social/chapter/B16.II.18.1.1.

Prikaži više ▼

Povezani unosi

Bronhiolitis

2026-01-15

Akutni bronhiolitis je tipična dječja bolest koja može biti posebno opasna za nedonoščad. Najčešće ga uzrokuje infekcija RSV-om. Liječenje ima za cilj ublažavanje simptoma i obično se odvija u kućnim uvjetima. U posebnim okolnostima djetetu je potrebna hospitalizacija.

Pročitaj više »